Nasilje nad životinjama

Edgar je umiljato petomjesečno mače koje se boji  djece. Prije nešto više od mjesec dana djevojčica iz susjedne ulice donijela ga je kada je, vračajući se iz škole, zatekla drugu djecu iz razreda kako maltretiraju malu mačku.

Edgar

Osmogodišnji pas Miško eutaniziran je zbog ozljeda koje mu je nepoznati počinitelj nanio ubacivši mu petardu u usta. Peticiju upućenu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Općinskom sudu u Puli i Hrvatskom kineziološkom savezu potpisalo je 16 329 osoba.

Otrovani u dvorištu

˝Netko ih je otrovao, kako i zašto i tko- to nemamo pojma. Otrov za štakore im je fino zapakiran u hranu i serviran. Krvarili su unutarnje i odasvud. Nakon hrpe posjeta veterinaru i izgubljenih živaca i nekih 3000 kuna su se samim čudom izvukli˝ kazala je Petra, vlasnica dvogodišnje Toye i četrnaestogodišnjega Tare koji su otrovani u svome dvorištu prošli tjedan.

˝Slučaj nisam prijavila jer su veterinari kazali kako nemamo dokaza jer su očito sve pojeli i nemamo nikoga na koga sumnjamo niti je itko išta vidio. Iako se priča o više slučajeva trovanja pasa u Rudešu i svi smo na oprezu˝ objašnjava Petra.

Taro i Toya kod veterinara

Stroži Kazneni zakon

Novi Kazneni zakon, koji propisuje strože kazne za ubijanje ili mučenje životinja stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine. Njime su ukinute nedorečenosti staroga zakona koje su otežavale sankcioniranje ubijanja životinja koje prethodno nisu bile mučene, poput vješanja pasa.

Stari je Kazneni zakon za ubijanje ili mučenje životinja propisivao novčanu kaznu te zatvorsku kaznu u trajanju do šest mjeseci. Novčana kazna onemogućena je novim Zakonom, a maksimalna je zatvorska kazna povećana na jednu godinu. Kazna za mučenje i ubijanje životinja iz koristoljublja povećana je s jedne godine na dvogodišnju zatvorsku kaznu dok je zatvorska kazna za uskračivanje hrane ili vode povećana s tri na šest mjeseci.

Udruge za zaštitu životinja, poput Prijatelja životinja i Saveza udruga za zaštitu životinja Grada Zagreba pozdravile su promjene. ˝Nove odredbe Kaznenog zakona omogućavaju puno učinkovitiju zaštitu životinja i sankcioniranje zlostavljača, a može se očekivati da će izricanje zatvorskih kazni utjecati i preventivno na smanjenje broja slučajeva iživljavanja nad životinjama˝ poručuje udruga Prijatelji životinja.

Teško zlostavljanje životinja građani mogu prijaviti državnom odvjetništvu, dok se zanemarivanje i napuštanje životinja prijavljuje veterinarskoj inspekciji. Uz prijave je potrebno priložiti što više dokaza, poput fotografija, iskaza svjedoka te veterinaske dokumentacije.

Taro

Sniženja prema Zakonu

Nakon Božića započela su prva sniženja u prodavaonicama koje su u izlozima istaknule sniženja uglavnom od dvadeset do trideset posto. Završetkom novogodišnjih blagdana započela su nešto veća sniženja pa je odjeću i obuću moguće kupiti po cijeni nižoj i za sedamdeset posto.

Kako bih provjerila što trgovine nude i po kojoj cijeni te koliko sniženja odgovaraju pravilima koja propisuje Zakon o zaštiti potrošača posjetila sam jedan zagrebački trgovački centar.

       

Najčešća kršenja Zakona

Zakon o zaštiti potrošača nalaže kako se ˝proizvod koji se prodaje na sniženju, odnosno rasprodaji, mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije i cijenom nakon sniženja, odnosno tijekom rasprodaje.˝ Većina trgovina u posjećenom trgovačkom centru zadovoljava navedene odredbe članka, no postoji nekoliko primjera kršenja. U jednoj prodavaonici sportske opreme nisu bile istaknute nove cijene, već samo postotak sniženja, koji se potom obračunava na blagajnama pa su kupci stoga morali primijeniti znanje računanja kako bi odredili novu cijenu proizvoda koji ih zanima. Jednak je slučaj zabilježen i u jednoj trgovini obućom.

nepravilno isticanje sniženja

pravilno isticanje sniženja

U istom je članku određeno i ovo: ˝ako je postotak sniženja objavljen u rasponu, najveći postotak sniženja na početku sniženja, odnosno rasprodaje, mora se odnositi na najmanje petinu svih proizvoda na sniženju, odnosno rasprodaji.˝U izlogu iste trgovine sportskom opremom  istaknuto je  sniženje u rasponu od dvadeset do pedeset posto, no tek je nekoliko artikala moguće kupiti u pola cijene, primjerice određenu sportsku obuću i nekoliko modela dječjih jakni što također predstavlja kršenje Zakona o zaštiti potrošača.

Prijava kršenja prava potrošača

Kršenje svojih potrošačkih prava građani mogu prijaviti Državnom inspektoratu te putem Centralnog informacijskog sustava za zaštitu potrošača na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ili se obratiti savjetovalištima za potrošače koja djeluju u sklopu udruga za zaštitu potrošača.

Kada mladi pomažu

Rotaract klub Zagreb Centar dio je međunarodnog programa za mlade u dobi od 18 do 30 godina koji vjeruju da mogu učiniti svijet nešto boljim. Prijateljstvom i služenjem zajednici on mladima omogućava da promiču bolje odnose među ljudima širom svijeta. Od 2009. godine RTZC na godišnjoj razini organizira tri velika projekta godišnje te veći broj manjih projekata kojima pomaže pojedinim potrebitim obiteljima. 

Gloria, aktivna članica kluba koja je također zadužena i za međunarodnu suradnju, odgovorila je na nekoliko pitanja o djelovanju kluba.

Gloria

– Kako se razvila ideja za formiranjem Rotaracta? 

Postoji veliki Rotary, koji se nalazi u skoro svakoj razvijenijoj zemlji u Europi, u Americi i Aziji. Bave se humanitarnim radom i imaju veća financijska sredstva. To je velika organizacija za starije od 30 godina, uglavnom bogatije i uglednije koji daju novac koji se vrti, pomaže i služi za projekte, sastanke i večere. Oni su razvili ideju Rotaracta za mlade od 18 do 30  godina, svoje sinove, kćeri i prijatelje ako bi i oni mogli humanitarno djelovati.

-Klub sačinjavaju različiti članovi, kako ste se okupili? Koliko je aktivnih članova RTZC-a?

Sama ideja je pomoći i biti od koristi. Mi ne radimo s nekim velikim novcem, ali ulažemo ruke i vlastito vrijeme. Svaki klub ima od 20 do 30 članova, a petanestak je aktivnih članova. Većinom radi njih polovica.

– Kako nastaju vaši projekti? Mnogo je potrebitih, kako odlučujete komu pomoći? Koliko je vremena potrebno od ideje do realizacije projekata?

Projkete sami osmišljavamo, nalazimo se jednom na tjedan, pa svatko izlaže ideje i onda međusobno glasamo. Dobivamo dosta upita od raznih obitelji kojima je potrebna pomoć. Recimo za projekt Uskršnje košarice dobijemo popis od socijalnog, za one koji su evidentirani kao siromašni pa k njima idemo i pomažemo i izvan projekata. Uglavnom je potrebno dosta vremena jer prije moramo pronaći sponzore. Za tri velika – Uskršnju košaricu, humanitarnu reviju i igračke potrebno je oko mjesec i pol, dva mjeseca.

– Klub postoji gotovo tri godine. Koliko je projekata RTZC –a do sada realizirano?

U zadnje tri godine, od 2009. kada je klub osnovan imali smo devet, deset velikih i mnoštvo manjih projekata  koje ni ne ubrajamo u projekte nego su to kao neki događaji između.

-Vaš posljednji projekt bio je Toys in action – koliko ste igračaka sakupili? Koliko je ljudi sudjelovalo u tom projektu? Jeste li zadovoljni odazivom građana?

Sudjelovalo je petnaestak članova. Prikupili smo i previše igračaka, a neke smo morali i baciti jer su ljudi donijeli prljave iii nefunkcionalne igračke. Stvarno smo sakupili puno igračaka, pa nismo sve ni podijelili nego ih čuvamo za obitelji kojima su potrebne. Bilo je jako uspješno, djeca su bila oduševljena.

Toys in Action- pakiranje igračaka

– Surađujete sa različitim osnovnim i srednjim školama, mladim dizajnerima i slično. Kakva su vaša iskustva prilikom suradnje s ostalim ustanovama/institucijama? Jeste li ikada imali negativna iskustva?

Zapravo je teško dobiti sponzore, ali nije bilo negativnih iskustava. Bilo je slučajeva kada tražimo pomoć sponzora, a oni odbiju. U pravilu, sami radimo osim što, od primjerice grada, tražimo listu siromašnih obitelji kojima je potrebna pomoć.

– Kako postati aktivan član Rotaract Kluba?

Uglavnom nekim poznanstvom. Neki član te predloži ili uputi, pa onda imaš šest mjeseci probnoga roka-  da li si član koji je zainteresiran, da li se uklapaš među ostale članove.

-Na vašoj internetskoj stranici navedeni su prijatelji Kluba- tko su oni i kako postati prijatelj Rotaracta?

Ima onih koji ne mogu biti aktivni članovi jer nemaju volje ili vremena, ali žele nekada doći i pomoći. To su uglavnom bivši članovi koji su shvatili da ne mogu biti aktivni, ali su tu ako požele. Tvrtke, kazališta su uglavnom sponzori koji su nam pomogli donacijama.

Doček na trgu- 1. put

Bez posebne ideje o tome kako proslaviti Novu godinu odlučili smo se za doček na glavnom gradskom trgu. Ovakav doček iskusila je tek nekolicina pojedinaca iz našega društva, pa smo se stoga, potaknuti njihovim pozitivnim iskustvima odlučili za doček na Trgu bana Josipa Jelačića- bili smo tek jedan malen dio brojnih građana koji su 2013. godinu dočekali na otvorenom.

Na okretište Črnomerec stigli smo oko deset sati te smo, začuđeni brojnošću ljudi,  ušli u prepun tramvaj i  krenuli prema trgu. Javni tramvajski prijevoz vozio je do Trga Franje Tuđmana, a sve su linije bile preusmjerene prema željezničkom kolodovoru. Kolona se ljudi zaputila Ilicom, duž koje su domišljati prodavači postavili stanice s alkoholnim pićima.

Na glavnom su trgu nastupali Zagrebački dečki s gostima, Kvartet Gubec i Đani Stipaničev, Prljavo kazalište koje je građane uvelo u novu godinu te grupa Radio Luksemburg koja je nastupala do kasnih noćnih sati. Kada je sat otkucao ponoć gradonačelnik Milan Bandić čestitao je građanima koji su uživali u tradicionalnom novogodišnjem vatrometu.

Nekoliko puta bačene su petarde među građane, a o sigurnosti građana brinula je policija i vatrogasci. Nakon završetka vatrometa i prvih novogodišnjih čestitki većina se ljudi povukla u okolne kafiće. Tkalčićeva ulica bila je puna, a ljudi su nazdravljali pred ulazima kafića.

Dok je na trgu nastupao Radio Luksemburg mi smo, da bi se zagrijali, otišli su šator. Potom smo se, zbog nedostatka tramvaja i noćnih autobusa, pješke uputili u smjeru Črnomerca, a malen broj građana još je pjevao i plesao na Trgu bana Josipa Jelačića.

+, – zdravstvenoga odgoja

Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja organiziralo je 21. prosinca 2012. godine Skeptike u pubu gdje se stotinjak građana okupilo u Spunku na predavanjima i raspravama o trima aktualnim društvenim temama.
Predavanje o spolno odgovornom ponašanju mladih i kurikulumu zdravstvenog odgoja održao je dr. sc. Dubravko Lepušić, član Povjerenstva za izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja.

˝Pomicanjem početka spolne aktivnosti u sve mlađu dob pomiču se i spolne bolesti u mlađu dob. Tako da je jako važan rad s adolescentima na početku njihovog aktivnog seksualnog života kada je izloženost rizicima kod njih jako velika˝ kazao je Lepušić te dodaje kako je edukacija jedan od načina kojima se može boriti protiv sve većeg broja spolno prenosivih bolesti.

Dr. sc. Dubravko Lepušić

Informacije i različita promišljanja

˝Cilj modula je dakle da im se daju znanstveno utemeljene informacije, ali ono što je važno- da im se daju uvidi u različita promišljanja. Ne jednoznačna, nego različita promišljanja te raznorodne vrijednosne perspektive. Dakle, odgađanje seksualnog odnosa, odgovorno seksualno ponašanje, spolno/rodna ravnopravnost,  tolerancija spram seksualnih različitosti, ili manjina˝ kazao je Lepušić.

Lepušić kaže kako nema nametanja mišljenja, već će se učenicima pružati činjenice. ˝Analiziranje, uspoređivanje medicinskih, religijskih i aktivističkih stajališta o raznoraznim temama. Tipa, homoseksualizam, prekid trudnoće ili abortus. Dakle, različita stajališta. Ne u smislu nametanja, već davanja informacija- što o tome misli crkva, što o tome misli medicina, što o tome misle aktivisti.˝

˝Nije sve ružičasto˝

Da nije sve ružičasto smatra dr. Lepišić koji ističe kako problem predstavlja i nedovoljna informiranost i edukacija profesora koji će zdravstveni odgoj podučavati, pa je stoga nužno uključivanje vanjskih stručnjaka i liječnika školske medicine smatra dr. Lepušić.

Također ističe kako bi bilo bolje kada bi se zdravstveni odgoj u škole uveo iduće godine jer modul spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje nije završen.˝ Mi još imamo posla negdje otprilike, u grubo, dobrih šest mjeseci jer smo obradili praktički cijelu osnovnu školu, još dobar dio srednje škole imamo za obraditi u smislu davanja uputa, literature i svega.˝